Fulvio Šuràn
Simbol, mit i lik junaka od antike do videoigara

Ovaj rad nema ni pretenzije ni ambicije znanstvenog traktata. Obrada tematike potječe iz unutrašnjeg iskustva, življenja i doživljavanja, u vidu koliko toliko svjesnog filtriranja vlastitih doživljaja u obliku simbola, mitova, legenda i, naravno, junaka čiji su patos i sudbina tumačena prema vlastitoj frustraciji, tjeskobi, ljutnji i želja za osvetom. Radi se naime o stanjima koje jedino u maštanju mogu se ne samo ostvariti već više puta ponavljati s varijacijama koje priroda mita omogućuje misaono ispoljiti kroz pozitivan patos svakoj ljudskoj malenkosti. Što naročito vrijedi danas, kada svaki pojedinac, u svome sivilu nema gdje pobjeći, nema gdje se sakriti osim, barem za sada, u samom sebi, u vlastitoj nutrini. Svojevremeno je već francuski biolog i sociolog Henri Laborit govorio da se naš mozak, u posljednjih 15.000 godina nije razvijao. Ili vladamo ili potpadamo pod tuđu vlast. U takvim uvjetima moguće su samo dvije solucije: borba ili bijeg. A ako je nemoguće pribjeći ni jednoj od ovih mogućnosti, postajemo podložnim raznoraznim inhibicijama. Radi se o stanju tjeskobe koji u čovjeka uzrokuje sve psiho-fizičke bolesti pa tako i društvene aberacije, odnosno destrukciju. Miševi nas uče da se tog stanja možemo osloboditi jedino napadajući svoje bližnje. Ili posredstvom maštarenja koji svoje elemente nalazi u samoj ljudskoj podsvijesti i pokazuje se u liku simbola koji u raznovrsnim kombinacija, naročito u svom mitološkom aspektu, mogu nam darovati nekakvu, više ili manje, mizernu satisfakciju. Videoigre su dobar primjere toga. Na taj način nitko ne dira svijet, nema revolucije jer je tako i tako sve besmisleno te je bolje uči i živjeti u jednoj iluzornoj dimenziji tisuću i jedne mogućnosti. Na kraju krajeva i iluzija pripada stvarnosti a to znači da i najmračniji snovi su stvarni u toj dimenziji.
        - Simbol, mit i lik junaka od antike do videoigara, Uvod

---